Na panel-raspravi projekta HER[AI]TAGE istražena uloga umjetne inteligencije u obrazovanju, baštini i održivosti

U sklopu Erasmus+ projekta HER[AI]TAGE: Preserving Intangible Cultural Heritage and Environmental Knowledge Through AI Technology, prošlog je mjeseca održana sadržajna online panel-rasprava koja je okupila stručnjake iz cijele Europe. Cilj panela bio je potaknuti konstruktivan dijalog o prožimanju umjetne inteligencije, kulturne baštine i održivosti te istražiti kako se nove tehnologije mogu iskoristiti za opće dobro, s posebnim naglaskom na obrazovanje odraslih.

Projekt HER[AI]TAGE suradnički je projekt partnera iz Hrvatske (Kultivator kao prijavitelj i POU Čakovec), Slovenije (Hrvatsko kulturno društvo Pomurje) i Srbije (Gradska biblioteka u Novom Sadu). Cilj projekta je očuvanje ekološkog znanja i nematerijalne kulturne baštine koju posjeduju pripadnici starije generacije. U sklopu projekta prikupit će se više od 60 priča starijih osoba iz triju zemalja o njihovu ekološkom znanju i nematerijalnoj kulturnoj baštini. Prikupljene priče transkribirat će se, ilustrirati i pretvoriti u zvučne zapise pomoću umjetne inteligencije te će potom biti objavljene u digitalnoj bazi podataka i kao interaktivna e-knjiga. Projektom će se razviti i tri masovna otvorena online tečaja (MOOC) o etičkoj primjeni umjetne inteligencije u obrazovanju odraslih, kulturnoj baštini i obrazovanju za okoliš.

Na panelu su sudjelovali stručnjaci različitih profila, a svaki od njih ponudio je jedinstvenu perspektivu na zadanu temu:

• Manuel Pascuttini, KAOS Bildungsservice, Austrija
• Felix Michael Hafner, BürgerInnen Forum Europa i Bildungshaus Retzhof, Austrija
• Claus Brandt Kristensen, CELF – Centar za strukovno obrazovanje Lolland Falster, Danska
• Lindy Damen, EVRgreen Studio, Nizozemska
• Huso Jusić, Ljudska univerza Lendava, Slovenija
• Aleksandar Novak, udruga Kultivator, Hrvatska
• Ivica Jeđud, Pučko otvoreno učilište Čakovec (Hrvatska) i Institut za globalno distribuirano otvoreno istraživanje i obrazovanje (Švedska)

Rasprava je rezultirala s nekoliko ključnih zaključaka. Sudionici su se dotaknuli brze integracije umjetne inteligencije u svakodnevni život i njezina potencijala za unapređenje obrazovanja kroz personalizirane pristupe učenju. Međutim, izražena je i značajna zabrinutost da bi umjetna inteligencija mogla produbiti digitalni jaz, osobito kod starijih polaznika i osoba s nižom razinom digitalnih vještina, što predstavlja ključni izazov za budućnost obrazovanja odraslih. Svi su se panelisti složili da uvođenje alata generativne umjetne inteligencije označava „promjenu paradigme” u pristupu učenju, poučavanju i obrazovanju općenito.

Rasprava se usredotočila i na dvojaku ulogu umjetne inteligencije u doba dezinformacija. Panelisti su istaknuli da, iako umjetna inteligencija može biti moćan alat za suzbijanje lažnih vijesti i promicanje građanskog angažmana, njezina učinkovita primjena ovisi o razvoju široko rasprostranjene „pismenosti o umjetnoj inteligenciji” kroz kvalitetne programe obrazovanja odraslih. Ta se obrazovna potreba proteže i na strukovno obrazovanje, gdje se raspravljalo o načinima integracije umjetne inteligencije kako bi se učenici i polaznici pripremili za tržište rada koje se neprestano tehnološki razvija. Predstavljeni su praktični primjeri, poput korištenja umjetne inteligencije kao didaktičkog alata za pripremu nastavnih materijala i planova sati te za poticanje kritičkog promišljanja pomoću chatbotova. Posebno je naglašeno kako suvremeni alati mogu pomoći i u očuvanju tradicionalnih obrta putem digitalnih arhiva i metoda učenja potpomognutih umjetnom inteligencijom, čime se znanje starijih generacija čuva za budućnost.

Panelisti su se bavili i pitanjem kako umjetna inteligencija, ozbiljne igre i imerzivne tehnologije mogu promicati djelovanje za zaštitu okoliša i očuvati našu „okolišnu baštinu”. U tom se kontekstu umjetna inteligencija, zahvaljujući svojim generativnim sposobnostima, promatra kao vrijedan alat koji može pružiti uvid ne samo u perspektivu druge osobe, već i drugog vremena. Time se stvara most između prošlosti i sadašnjosti koji ukazuje na moguće buduće scenarije. Sudionici su naglasili važnost svladavanja etičkih izazova kako bi se osiguralo da ove tehnologije štite, a ne nenamjerno štete okolišu i kulturi. To je potaknulo i širu raspravu o uključivosti, u kojoj je umjetna inteligencija prepoznata kao koristan alat za premošćivanje jezičnih barijera u multikulturalnim sredinama, čime lokalna kulturna baština postaje dostupnija svima.

U raspravi je naglašeno da i polaznici i edukatori moraju steći ključne vještine za etičku i učinkovitu primjenu alata generativne umjetne inteligencije. Kritičko razmišljanje pritom je istaknuto kao neophodna vještina. Panelisti su potvrdili da je nužan kritički pristup sadržaju koji generiraju ti alati, budući da oni trebaju služiti kao podrška za unapređenje procesa učenja, a ne kao njegova zamjena.U pogledu budućnosti, panelisti su se složili oko nužnosti zadržavanja pristupa „čovjek u petlji” (engl. human-in-the-loop), čime se osigurava da umjetna inteligencija podržava, a ne zamjenjuje ključne ljudske elemente poučavanja i učenja. Naglasili su da, iako se umjetna inteligencija može činiti moćnom, nikada neće moći u potpunosti zamijeniti interakciju s drugom osobom. Zaključci ove panel-rasprave bit će uključeni u rezultate projekta, čime će se obogatiti obrazovni sadržaj i usmjeriti daljnja odgovorna primjena umjetne inteligencije.