Ljekarna prirode

Vodu smo pili iz bunara. Bila je čista i nezagađena. Hrana je bila domaća, bez umjetnih gnojiva i špricanja. Poznavali smo biljke poput ljubičica, visibaba i nevena. Susjeda me naučila raditi kreme od voska i nevena koje su pomagale kod rana. I danas koristim pripravke na bazi bilja jer vjerujem da su zdraviji od lijekova. Moj najstariji sin volio je prirodu i cvijeće te ga je presađivao u dvorište da se sačuva. Znanje se gubi. Mladi često kupuju gotovo, ali tko želi, može sve sam napraviti. Od kruha do kobasica.

TradicijskoEkološkoZnanje #OdrživaPoljoprivreda #ZdravljeTla #SuživotČovjekaIPrirode #SigurnostPrehraneISuverenitet

Osvrćući se na način života ukorijenjen u tradicijskom ekološkom znanju, pripovjedač opisuje vrijeme kada su zdravlje i hrana dolazili izravno iz prirode, bez kemikalija. Priča ističe kako su ljudi koristili biljke poput ljubičica i nevena za kućne lijekove te intuitivno znali presaditi cvijeće kako bi ga sačuvali. S tugom primjećuje da to samodostatno znanje nestaje jer se ljudi okreću kupnji gotovih proizvoda umjesto pripreme hrane od nule.

Opisane prakse u skladu su s ciljem strategije EU-a “Od polja do stola” za smanjenje uporabe kemijskih pesticida i povećanje ekološke poljoprivrede. Naglasak priče na biljnoj medicini rezonira s pravnim okvirom EU-a za tradicionalne biljne lijekove, koji uspostavlja postupke za registraciju tradicionalnih lijekova. Gubitak znanja o samoniklom bilju problem je kojim se bavi Strategija EU-a za bioraznolikost, koja prepoznaje vrijednost genetskih resursa i tradicijskog znanja za otpornost. Projekti poput EthnoHERBS dokumentiraju takvo tradicijsko znanje kako bi spriječili njegov nestanak.

Etnobotanički obrazovni programi u školama mogu reintegrirati ovo izgubljeno znanje, koristeći okvire poput GreenCompa za poučavanje kompetencija kao što je promicanje prirode. Radionice u zajednici o pripremi tradicionalnih biljnih lijekova mogu poslužiti kao sredstvo za međugeneracijsko učenje, povezujući starije osobe koje posjeduju to znanje s mlađim generacijama. Uspostava banaka sjemena u zajednici i vrtova ljekovitog bilja može očuvati lokalne biljne sorte, služeći kao živi repozitoriji baštine. Projekti poput EthnoHERBS pokazuju kako znanstvena validacija tradicionalnih lijekova može dodati ekonomsku vrijednost uz osiguranje održivog branja.

Izvori:

https://cordis.europa.eu/project/id/823973

https://food.ec.europa.eu/horizontal-topics/farm-fork-strategy_en

https://joint-research-centre.ec.europa.eu/greencomp-european-sustainability-competence-framework_en

https://health.ec.europa.eu/medicinal-products/herbal-medicinal-products_en

Priča koju ste upravo pročitali autentičan je zapis iskustava starije osobe koja je sudjelovala u projektu HER[AI]TAGE. Iako je sadržaj izvoran, tekst je možda blago uređen radi postizanja optimalne jasnoće, tečnosti i čitljivosti. Prateći vizualni sadržaji i zvučni zapis izrađeni su na odgovoran način primjenom tehnologije umjetne inteligencije kako bi se obogatio doživljaj priče, uz istovremeno očuvanje temeljne autentičnosti predstavljenog narativa.

Korišteni AI alati: Google Gemini putem Google AI Studija.

Podržite HER[AI]TAGE projekt


Očuvanje priča, povezivanje generacija

Budite dio rastuće zajednice posvećene očuvanju kulturne baštine kroz inovacije. HER[AI]TAGE projekt okuplja edukatore, istraživače, stručnjake za baštinu i digitalne kreatore koji vjeruju u moć pripovijedanja obogaćenog AI tehnologijom za očuvanje i dijeljenje usmenih tradicija.

Ostanite informirani, istražite nove uvide, iskoristite resurse projekta i doprinesite budućnosti kulturne baštine.

Vijesti o projektu