![HER[AI]TAGE](https://her-ai-tage.pou-cakovec.hr/wp-content/uploads/2025/03/logo-1.png){kind=logo}
![HER[AI]TAGE](https://her-ai-tage.pou-cakovec.hr/wp-content/uploads/2025/03/logo-2.png){kind=logo}
Najviše pamtim naš sajmišni dio uz Trnavu. Sjećam se željezne ograde, redova dudova i vrba te malog drvenog mosta prema Dunjkovcu. Sajmovi nisu bili česti. Kad ih nije bilo, sve je to bilo naše carstvo. Mi djeca stalno smo se penjali po drveću, jurili po livadi i skrivali se oko mosta. Kod bake je mirisalo na kruh za cijeli tjedan. Vrt je bio pun voćki, a ja sam poznavala svaku granu. Ujutro bi guske izletjele iz štaglja, a ja bih po rosnoj travi trčala prema Trnavi i slušala kako voda teče. Danas tamo stoje kuće. Nema više željeznih ograda ni sajmova i kraj je izgubio staru čar. Ostaje mi nostalgija, ali i zahvalnost. To je bilo moje najsretnije djetinjstvo. Pamtim tišinu bez automobila, livadu punu djece i Trnavu koja je tekla kao da nikad neće stati.
UrbanaBioraznolikost #KulturniKrajolici #UpravljanjeSlatkovodnimEkosustavima #ZdravljeTla #ZelenaInfrastruktura
Pripovjedačica se prisjeća odrastanja u poluprirodnim prostorima uz potok Trnavu, mjestu koje je nekoć bilo puno voćaka, otvorenih livada i slobode za igru. Ovo živo okruženje, bogato mirisima i zvukovima prirode, stoji u oštrom kontrastu s modernom stvarnošću asfalta i stambenih zgrada koje su zauzele to mjesto. Priča jasno prikazuje gubitak kulturnih krajolika i urbane bioraznolikosti, naglašavajući kako uklanjanje zelenih površina smanjuje kvalitetu života i prekida vezu s prirodom za buduće generacije.
Urbanizacija koridora potoka Trnave dotiče pitanja koja su središnja u Strategiji EU-a za tlo do 2030., čiji je cilj postići nultu neto stopu zauzimanja zemljišta do 2050. kako bi se plodna tla zaštitila od prekrivanja nepropusnim materijalima. Degradacija okolice potoka također se odnosi na Strategiju EU-a o zelenoj infrastrukturi, koja promiče integraciju područja bogatih bioraznolikošću u prostorno planiranje. Gubitak urbanog zelenila pokretač je Zakona o obnovi prirode EU-a, koji uključuje ciljeve za povećanje urbanih zelenih površina. Dodatno, zamjena propusnih livadnih površina asfaltom povećava rizik od poplava, što je u suprotnosti s Direktivom o poplavama EU-a.
Obnovi potoka Trnave može se pristupiti putem rješenja temeljenih na prirodi, kao što su renaturalizacija riječnih obala i stvaranje zelenih koridora unutar grada, što je demonstrirano u projektu Eco Bridge. Ovaj projekt financiran iz programa Interreg fokusirao se na obnovu ekološke raznolikosti u urbanim parkovima i pograničnim područjima. Participativno planiranje koje uključuje lokalno stanovništvo može pomoći u redizajniranju preostalih otvorenih prostora kako bi odražavali sjećanje zajednice, integrirajući interpretaciju baštine u moderni urbani dizajn. Također, mogu se uvesti inicijative urbanog vrtlarstva kako bi se zamijenili izgubljeni voćnjaci, ponovno uspostavljajući vezu između stanovnika grada i proizvodnje hrane, kako to potiče strategija “Od polja do stola”..
https://environment.ec.europa.eu/topics/soil-health/soil-strategy-2030_en
https://environment.ec.europa.eu/topics/nature-and-biodiversity/green-infrastructure_en
https://environment.ec.europa.eu/topics/nature-and-biodiversity/nature-restoration-law_en
Priča koju ste upravo pročitali autentičan je zapis iskustava starije osobe koja je sudjelovala u projektu HER[AI]TAGE. Iako je sadržaj izvoran, tekst je možda blago uređen radi postizanja optimalne jasnoće, tečnosti i čitljivosti. Prateći vizualni sadržaji i zvučni zapis izrađeni su na odgovoran način primjenom tehnologije umjetne inteligencije kako bi se obogatio doživljaj priče, uz istovremeno očuvanje temeljne autentičnosti predstavljenog narativa.
Korišteni AI alati: Google Gemini putem Google AI Studija.